Auglżsingatilboš handa frambjóšendum til Stjórnlagažings

Viš sem erum ķ framboši til Stjórnlagažings höfum veriš aš fį tilboš frį fjölmišlum um auglżsingar – einhverskonar kosningaafslįtt – frį mbl.is og Rķkisśtvarpinu.

Fjöldi frambjóšenda ętlar aš hunsa žetta og hafa margir gefiš śt yfirlżsingu um aš ętla ekki aš fara ķ auglżsingar sem kosti fé. Ég mun ekki reyna aš koma skošunum mķnum į framfęri meš keyptum auglżsingum.

Žaš er skammarlegt aš fjölmišlar ętli aš gera sér framboš til Stjórnlagažings aš féžśfu. Okkur žykir žaš mörgum meš ólķkindum aš almannafjölmišillinn Rķkisśtvarpiš skuli ekki fjalla um frambjóšendur eša gefa žeim kost į aš koma skošunum sķnum į framfęri nema meš aškeyptum auglżsingum. Žaš er eitt meginhlutverk Rķkisśtvarpsins aš żta undir og styrkja lżšręšisumręšu ķ landinu. Žó aš fjöldi frambjóšenda til Stjórnlagažings sé mikill og žvķ erfitt aš gefa öllum kost į kynningu ķ Rķkisśtvarpinu, žį žykir mér Rķkisśtvarpiš hafa brugšist illilega. Svipan.is og DV.is halda śti vefsķšum um frambjóšendur, sem er eitthvaš sem ruv.is gęti hęglega gert įn mikils tilkostnašar eša fyrirhafnar.

Žaš veršur įkaflega sorglegt og mun eyšileggja žessa merkilegu tilraun, sem framboš til Stjórnlagažings er, ef aš žetta fer aš snśast um auglżsingamįtt og žeir einir komist aš sem eyši miklu ķ auglżsingar.


Atriši sem ég vil sjį ķ nżrri Stjórnarskrį lżšveldisins

  1. Komi fram réttlįtur grunur um aš Forseti, Alžingi eša embęttismenn fari ekki ķ einu og öllu eftir öllu eftir Stjórnarskrį žessari, skal leggja mįliš ķ dóm žjóšarinnar ķ almennri atkvęšagreišslu. Forseti getur fariš fram į slķka atkvęšagreišslu, helmingur Alžingismanna getur fariš fram į slķka atkvęšagreišslu, helmingur Hęstaréttar getur fariš fram ķ slķka atkvęšagreišslu įsamt einum tķunda hluta atkvęšabęrra Ķslendinga.
  2. Rétt til breytinga į stjórnarskrį žessari į stjórnlagažing. Stjórnlagažing skal kosiš almennri kosningu. Rétt til setu į stjórnlagažingi eiga allir kosningabęrir ķslendingar, žó ekki forseti lżšveldisins, hęstaréttardómarar og alžingismenn. Įkall til stjórnlagažings eiga allir žeir eru eiga įkall til almennrar žjóšaratkvęšagreišslu. Į Stjórnlagažingi skulu sitja 35 einstaklingar. Tillögur Stjórnlagažings skal tafarlaust leggja fyrir Alžingi til samžykkis eša synjunar. Synji Alžingi tillögum Stjórnlagažings skal tafarlaust rjśfa žing og efna til Alžingiskosninga. Skal žį kosiš til Alžingis samfara kosningu um tillögur Stjórnlagažings. Hafni žjóšin tillögum Stjórnlagažings er tillögunum endanlega hafnaš.
  3. Forseti lżšveldisins, helmingur Alžingismanna, helmingur hęstaréttardómara og einn tķundi hluti atkvęšabęrra ķslendinga geta kallaš eftir žjóšaratkvęšagreišslu um žau mįl er varša stjórnsżslu, lagasetningu, aušlindamįl og öll žau mįl er varša framtķšarheill žjóšarinnar.
  4. Landiš verši eitt kjördęmi.
  5. Einstaklingar geti bošiš sig fram til setu į Alžingi ķslendinga įn žess aš tilheyra stjórnmįlaflokki. Eigi mį nota almannafé til aš styrkja starfsemi stjórnmįlaframboša.
  6. Allar aušlindir Ķslands og landhelginnar skulu ęvarandi vera ķ žjóšareigu, hvort sem žaš er į landi, legi eša lofti. Landeigendur hafi nżtingarrétt į aušlindum į eigin landi. Ķslenska rķkiš getur tekiš yfir land sem bżr yfir sérstökum aušlindum er varši žjóšarhag, skal slķkt įkvešiš ķ almennri atkvęšagreišslu og skal landeigenda greitt ešlilegt markašsverš fyrir eign sķna.
  7. Alžingi įkvešur hvernig fariš skuli meš aušlindir landsins. Skal žeim įvalt rįšstafaš ķ žjóšarhag og af sjįlfbęrni.
  8. Forseti lżšveldisins er forsętisrįšherra rķkisstjórnar. Skipar hann rįšherra og įkvešur fjölda žeirra.
  9. Forseti ber įbyrgš į stjórnarathöfnum og er fer meš ęšsta framkvęmdarvald lżšveldisins.
  10. Forseti lżšveldisins skal kosinn beinni hlutfallskosningu.
  11. Kjörtķmabil forseta skal vera fjögur įr.
  12. Engin mį gegna embętti forseta lengur en ķ tvö kjörtķmabil.
  13. Alžingi fer meš löggjafarvaldiš.
  14. Alžingismenn geti ekki gegnt öšrum embęttum į vegum rķkisins.
  15. Kjörtķmabil Alžingis er fjögur įr.
  16. Enginn getur setiš į Alžingi lengur en žrjś kjörtķmabil.
  17.  Hęstiréttur er ęšsta dómsvald lżšveldisins.
  18. Hęstaréttardómarar skulu kosnir af almenningi ķ almennri hlutfallskosningu.
  19. Kjörtķmabil Hęstaréttar er sex įr.
  20. Enginn mį gegna embętti hęstaréttardómara lengur en žrjś kjörtķmabil.
  21. Kjörgengir til Hęstaréttar eru hérašsdómarar.
  22. Trśfrelsi rķkir į Ķslandi. Eigi mį nota almannafé til aš styrkja trśfélög af nokkru tagi.
  23. Skošana og tjįningarfrelsi rķkir į Ķslandi. Eigi mį leiša ķ lög nokkuš žaš er heftir skošana eša tjįningarfrelsi.
  24. Allir er fęddir eru į Ķslandi af ķslensku foreldri skulu sjįlfkrafa verša ķslenskir rķkisborgarar.
  25. Enginn erlendur rķkisborgari getur öšlast ķslenskt rķkisfang nema, hafa bśiš hér ķ tķu įr, hafa gott vald į ķslenskri tungu, vera skuldlaus viš ķslenska rķkiš og enginn getur öšlast ķslenskt rķkisfang sem komist hefur ķ kast viš ķslensk lög. Heimilt er aš vķsa hverjum žeim erlendum rķkisborgara śr landi sem sannaš žyki aš gerst hefur brotlegur viš ķslensk lög og hlotiš refsingu fyrir.
  26. Allir skulu jafnir fyrir lögum. Eigi mį mismuna žegnunum į nokkurn hįtt.

 

Fleiri atriš mętti nefna. Allflest atriši sem eru ķ nśverandi Stjórnarskrį vildi ég sjį aš héldu sér. Ég mun fara ķtarlegar yfir skošanir mķnar į žvķ žegar fram lķšur.

 

Lifiš heil – Žór L. Stiefel.


Ekki Stjórnarskrįnni aš kenna

Ég verš ašeins aš tjį mig um žį gagnrżni sem komiš hefur fram varšandi žaš aš rįšast ķ breytingar į Stjórnarskrįnni. Ég heyrši žaš ķ śtvarpsžętti ķ dag aš einhver hefši sagt aš hann sęi ekkert ķ Stjórnarskrįnni sem hefši orsakaš, eša hefši getaš komiš ķ veg fyrir bankahruniš. Meš öšrum oršum žaš vęri ekki viš Stjórnarskrįnna aš sakast aš žaš fór sem fór.

Nś er žaš ešli Stjórnarskrįrinnar aš hśn er grunnlög og rammi utan um stjórnskipan. Stjórnmįlamenn, embęttismenn eša ašrir sem hafa meš žaš aš gera hvernig žessu landi er stjórnaš eiga ekki aš geta sett lög eša reglugeršir sem brjóta ķ bįga viš Stjórnarskrįnna. Vandamįliš er bara aš ef aš Stjórnarskrįin bannar ekki eitthvaš žį er žaš sem sagt leyft.

Til aš įtta okkur ašeins į žessu bankahruni sem hér varš skulum viš ašeins lķta til baka. Žaš eru įkvešin atriši sem eru grundvallaratriši žegar kemur aš stjórnskipan og réttarrķki. Eitt er til aš mynda einkaeignarétturinn. Annaš er velferš rķkisins og žaš žrišja er sameign žegnanna. Fleiri atriši eru aušvitaš Stjórnarskrįrinnar aš fjalla um en lįtum žessi žrjś atriši nęgja hér samhengisins vegna.

Hvaš orsakaši bankakreppuna, og sérstaklega, hvers vegna varš dķvan mun alvarlegri hér en vķšast hvar annars stašar?

 

Kvótakerfiš og vešsetning

Góšir og mętir menn hafa bent į žį stašreynd aš upphaf hinnar svoköllušu śtrįsar hafi įtt sér stoš ķ kvótakerfinu. Žašan hafi upphaflega fjįrmagniš komiš sem notaš var til aš fjįrfesta ķ bönkunum og žaš fjįrmagn įtti veigamestan žįtt ķ upphaflegri stękkun žeirra. Žaš liggur ķ žeirri stašreynd aš ķslenskir stjórnmįlamenn, sumir vilja meina, spilltir stjórnmįlamenn, śthlutušu įkvešnum ašilum fiskveišiaušlindir žjóšarinnar į silfurfati. Žetta var upphaflega gert meš lagasetningu en leyfi til vešsetningar óveidds fisks var sķšan afgreidd sem reglugerš. Svona veigamikiš atriši sem įkvešiš var af örfįum ašilum, sem hafši eins afdrifarķkar afleišingar eins og raun hefur oršiš er eitthvaš sem einungis grunnlög eins og Stjórnarskrį getur komiš ķ veg fyrir aš lendi į fįeinum höndum.

Ef aš skżrt hefši veriš tekiš fram ķ Stjórnarskrį aš fiskveišiaušlindirnar ķ ķslenskri fiskveišilögsögu séu ófrįvķkjanleg sameign žjóšarinnar og engin geti vešsett žęr nema ķslenska rķkiš, hefši augljóslega ekki komiš til žess aš örfįir śtvaldir hefšu getaš braskaš meš óveiddan fisk meš žvķlķkum upphęšum sem raunin varš.

 

Lķfeyrissparnašur og eignarréttur

Annaš atriši, sem einnig įtti veigamikinn žįtt ķ ofurvexti bankanna, er lķfeyrissparnašur žjóšarinnar. Lķfeyrissjóširnir voru meš stęrstu fjįrfestum og kom lķklega til aš tapa mest žegar allt veršur gert upp. Nś er mikiš talaš um aš ekki sé hęgt aš fara ķ almennan flatan nišurskurš į fasteignalįnum žar sem žį sé veriš aš ganga į Stjórnarskrįrbundinn eignarétt, sérstaklega lķfeyrissjóšanna. Žó er tekiš fram aš žaš megi gera ef almenningsžörf krefji. Um žetta atriši er augljóslega deilt og óljóst oršalag ķ Stjórnarskrįnni er mišur, en greinin sem um žetta fjallar er śr sjöunda kafla, 72. grein, en hśn hljóšar svo:

“Eignarrétturinn er frišhelgur. Engan mį skylda til aš lįta af hend eign sķna nema almenningsžörf krefji. Žarf til žess lagafyrirmęli og komi fullt verš fyrir.”

Viš getum augljóslega velt žvķ fyrir okkur hvort launamašur, sem žvingašur er til sparnašar, sé ekki aš lįta eign sķna af hendi, aš minnsta kosti tķmabundiš. Ef aš stjórn lķfeyrissjóšs žessa launamanns sķšan fjįrfestir óviturlega (eins og raunin var ķ mörgum tilfellum) og sjóšsfélagi missir žar meš stóran hluta lķfeyrissparnašar sķns – er žį ekki veriš gera eignaupptöku į launum žessa manns? Lķfeyrissparnašur er lögžvingašur. Į ekki aš koma fullt verš fyrir? Hvaš er fullt verš? Af hverju er ķ lagi aš hann lįti sparnaš sinn af hendi ķ fjįrfestingabraski en ekki almennum ašgeršum til aš leišrétta kerfishrun?

Žaš er mér allavega ljóst aš ef aš Stjórnarskrįin vęri skżrari žegar kemur aš einkaeignarrétti og, ekki sķšur sameignarétti, žį hefši mįtt koma ķ veg fyrir margt er gerši žessa śtrįs, bankanna sem og annarra śtrįsarvķkinga mögulega. Einnig viršist mér aš gleggri śtlistun į eignarétti myndi verša til žess aš betur vęri hęgt aš halda hér įfram og byggja upp efnahagskerfiš aš nżju. Gefum okkur mjög einfalt dęmi:

Mašur nokkur tekur lįn fyrir ķbśšarhśsnęši upp į ellefu milljónir króna. Hann borgar mįnašarlega af žessu lįni en eftir žrjś įr er upphęšin komin upp ķ fjórtįn milljónir – er žetta ekki eignaupptaka? Sérstaklega žar sem lįniš er nś hlutfallslega hęrra en bęši veršmęti fasteignarinnar og launa? Lausnin gęti falist ķ žvķ aš hlutfallsbinda vķsitölu hśsnęšislįna viš veršgildi fasteignarinnar og/eša launa.

 

Einkavęšing rķkisfyrirtękja

Viš getum velt žvķ fyrir okkur hvort Stjórnarskrįin eigi ekki aš fjalla um eignir rķkisins og hvernig žeim sé rįšstafaš af rįšamönnum. Stór įstęša žess hvernig fór hér į landi liggur ķ einkavęšingu rķkisbankanna og annarra rķkisfyrirtękja. Ég sem ķslenskur žegn įtti minn hlut ķ rķkisbönkunum, Landssķmanum og öšrum fyrirtękjum – var ég ekki žvingašur til aš lįta hana af hendi? Enginn spurši mig įlits og ég fékk ekki fullt verš fyrir. Rķkiš fékk ekki fullt verš fyrir aš flestra įliti.

Žaš eru žessi atriši:  mešferš og yfirrįš aušlinda, velferš rķkisins og eignarétturinn, sem eru lykilatriši varšandi efnahagshruniš. Stjórnskipan Ķslands var, og er, žannig aš örfįir einstaklingar geta fariš fram meš vilja sinn og haft įhrif į žessi atriši, meš alvarlegum afleišingum eins og dęmin sanna. Žaš žarf aš koma ķ veg fyrir žaš – žess vegna er lykilatriši aš koma žvķ žannig fyrir ķ Stjórnarskrį aš ekki sé hęgt aš spila meš aušlindir ķslendinga, aš ekki sé hęgt aš “gambla” meš lķfeyrissparnaš ķslendinga og aš ekki sé hęgt aš śtbżtta eignum rķkisins og rķkisfyrirtękjum til sjįlfs sķn eša einhverra vildarvina eša flokksfélaga, meš einföldum lagasetningum eša reglugeršum.


Hlutverk forseta ķslenska lżšveldisins.

Žaš var fyrst meš athöfnum Ólafs Ragnars Grķmssonar ķ hlutverki forseta sem fólk fór aš velta fyrir sér, ķ alvöru, stöšu forseta ķ stjórnskipan ķslenska lżšveldisins. Forverar Ólafs ķ embętti höfšu fyrst og fremst veriš samstöšutįkn og haldiš sig utan viš stjórnmįlin. Ólafur Ragnar hefur ķ tvķgang neitaš aš skrifa undir lög sem Alžingi hefur samžykkt og hefur hann veriš ötull ķ aš hafa frumkvęšiš ķ samskiptum viš önnur rķki. Einhverjir hafa gagnrżnt forsetan fyrir aš vera aš skipta sér aš stjórnarathöfnum og taka fram fyrir hendurnar į Alžingi og rķkisstjórn. Eitt er vķst aš Ólafur Ragnar fer ķ einu og öllu eftir Stjórnarskrį ķslenska lżšveldisins.

Nś žegar framundan er stjórnlagažing er įhugavert aš velta žvķ fyrir sér hvaš Stjórnarskrį eiginlega er og sérstaklega stöšu forseta ķslenska lżšveldisins. Siguršur Lķndal lagaprófessor hefur til aš mynda lįtiš hafa eftir sér aš nęr vęri aš menn fęru eftir Stjórnarskrįnni en aš menn vęru aš rįšast ķ breytingar į henni. Žaš er einmitt žetta atriši sem mig langar aš impra ašeins į ķ žessum pistli.

Eru menn aš fara eftir Stjórnarskrįnni? Og ef ekki, hversu mikilvęgt plagg er žį žessi Stjórnarskrį?

Viš lestur Stjórnarkrįrinnar er įberandi hversu stór partur fer ķ śtlistun į hlutverki forseta lżšveldisins. Fyrsti kaflinn er einungis tvęr greinar, hvar af önnur greinin segir aš forseti fari meš löggjafarvaldiš įsamt Alžingi og aš forseti fari meš framkvęmdarvaldiš įsamt öšrum stjórnvöldum. Sķšan fjallar allur annar kaflinn ķ alls 26 greinum um forseta lżšveldisins. Grasrótarhreyfingar hafa undanfariš skoraš į forseta aš setja neyšarlög vegna įstandsins ķ žjóšmįlunum og vķsa žar til 25. greinarinnar en hśn segir:

“Forseti lżšveldisins getur lįtiš leggja fyrir Alžingi frumvörp til laga og annarra samžykkta”

Hér er alveg kristaltęrt aš vilji höfunda Stjórnarskrįrinnar var aš forseti gęti, rétt eins og alžingismenn og rįšherrar, lagt fram lagafrumvörp og tekiš žannig beinan žįtt ķ stjórnarathöfnum.

26. greinin fjallar svo um synjunarvald forseta og žjóšaratkvęšagreišslur, sem flestum ętti aš vera kunnugt um en fleiri greinar kveša skżrt į um hlutverk forseta ķ stjórnskipan lżšveldisins. Ég vil vekja sérstaklega athygli į 21. greininni en žar segir:

“Forseti lżšveldisins gerir samninga viš önnur rķki...”

Ég hef ķ annarri grein talaš lķtillega um fyrirmynd ķslensku Stjórnarkrįrinnar. Bandarķska Stjórnarkrįin er fyrirmynd hinnar ķslensku, rétt eins og hśn er fyrirmynd flestra annarra lżšręšislegra stjórnarskrįa. Žaš er mitt įlit, eftir lestur ķslensku stjórnarskrįrinnar aš höfundar hennar hafi haft žį meiningu aš forseti lżšveldisins hefši veigameira hlutverk ķ stjórnarhįttum en venja hefur skapast um. Žaš er aušvelt aš lesa Stjórnarkrįnna og ętla af lestri hennar aš hlutverk forseta sé mun meira ķ įtt viš bandarķkjaforseta en danakonung.

Žaš er sérstaklega 13. greinin sem menn hafa tślkaš sem svo aš vilji höfunda Stjórnarskrįrinnar hafi veriš aš rįšherrar, en ekki forseti fari meš framkvęmdarvaldiš en hśn segir:

“Forsetinn lętur rįšherra framkvęma vald sitt.”

Ég get allavega lesiš žetta sem svo aš valdiš liggi hjį forsetanum sjįlfum en hann skipar rįšherra til aš fara meš žetta vald sitt ķ daglegum rekstri. Sérstaklega žar sem forseti skipar rįšherra og veitir žeim lausn og įkvešur fjölda žeirra (15. grein). Meira aš segja er žaš forseti sem į aš skipa embęttismenn (20. grein).

Af žessu öllu er mér allavega ljóst aš meining Stjórnarkrįrinnar var og er aš gera embętti forseta mikiš og meira ķ žį įtt sem bandarķkjaforseti er ķ Bandarķkjunum en žį hlutleysisfķgśru sem forsetinn hefur veriš ķ ķslenskri stjórnskipan.

Viš getum sķšan velt žvķ fyrir okkur hvort okkur žyki žetta ęskilegt ešur ei žegar viš endurskošum Stjórnarskrįnna, en mér er žetta kristaltęrt – meiningin var aš forseti hefši veigameira hlutverk ķ stjórnsżslu lżšveldisins. Persónulega finnst mér žaš betra fyrirkomulag, vegna žess aš žaš eitt og sér dreifir valdinu og er hin eiginlega skipting framkvęmdarvalds og löggjafarvalds – Alžingi fer žannig meš löggjafarvaldiš en forsetinn meš framkvęmdarvaldiš, rétt eins og skżrt er kvešiš į um ķ bandarķsku Stjórnarskrįnni.

 

Žį kemur aš öšru mikilvęgu atriši sem ég impraši į įšan en žaš er: Er fariš eftir Stjórnarskrįnni? Og ef ekki – hvaš er žį til rįša?

Mér er žaš ljóst aš nż Stjórnarskrį žarf aš innihalda įkvęši, skżrt og skorinort, sem tryggir žaš aš allir žegnar, allir embęttismenn, allir kjörnir fulltrśar, fari eftir Stjórnarskrįnni. Žaš er įkaflega bagalegt aš ekki sé minnst į žaš einu orši hvaš gera skuli ef aš įgreiningur komi upp um aš fariš sé eftir Stjórnarskrįnni. Žaš žarf aš leggja nišur fyrirfram įkvešiš ferli sem fer ķ gang ef aš réttlįtur grunur leikur į um Stjórnarskrįrbrot. Viš žekkjum įkvešin dęmi śr fortķšinni, sem endaš hafa sem įgreiningur lögspekinga og stjórnmįlamanna og ég minntist į orš lagaprófessorsins um aš ekki vęri fariš eftir Stjórnarskrįnni. Žessu žarf aš breyta ķ nżrri Stjórnarskrį aš mķnu mati.

Réttast vęri aš nż Stjórnarskrį hefšist į višlķka oršum:

“Komi fram réttlįtur grunur um aš Forseti, Alžingi eša embęttismenn fari ekki ķ einu og öllu eftir Stjórnarskrį žessari, skal leggja mįliš ķ dóm žjóšarinnar ķ almennri atkvęšagreišslu. Forseti getur fariš fram į slķka atkvęšagreišslu, helmingur Alžingismanna getur fariš fram į slķka atkvęšagreišslu og meirihluti Hęstaréttar getur fariš fram ķ slķka atkvęšagreišslu įsamt einum tķunda hluta atkvęšabęrra Ķslendinga.”

Né er ég ekki aš segja aš einbeittur brotavilji hafi veriš į Ķslandi til aš fara gegn Stjórnarskrįnni. En varnagla žarf aš setja og hann žarf aš vera skżr. En skżr Stjórnarskrį, sem tekur af sem mestan vafa um vilja žjóšarinnar til stjórnskipulags er alltaf fyrsta atrišiš og žaš mikilvęgasta žegar talaš er um aš fariš verši eftir žeim grunnlögum sem Stjórnarskrį alltaf er.

 

Til hamingju ķslendingar meš Žjóšfundinn 2010 – Lifiš heil!

Žór L. Stiefel / Tora Victoria

 


Framboš til Stjórnlagažings

Žaš eru allnokkrir sem halda žvķ fram aš Stjórnlagažing, sérstaklega į žessum tķmapunkti, sé vitleysa. Nś rķši į aš einbeita sér aš žarfari verkefnum. Ég hef heyrt fólk segja aš nś į tķmum nišurskuršar og samdrįttar sé fįrįnlegt aš eyša peningum ķ stjórnlagažing. Einhverjir hafa haldiš žvķ fram viš mig aš hreinlega sé hęgt aš laga žaš sem laga žarf meš lagabreytingum og fara svo ķ breytingu į Stjórnarskrįnni ķ góšu tómi sķšar.

Ég ętla hér aš benda į hvers vegna ég held aš sé einmitt tķminn til aš endurskoša Stjórnarskrį ķslenska lżšveldisins.

Stjórnarskrį er grunnlög. Stjórnarskrį er sį rammi sem öll önnur lög verša aš ganga śt frį og hśn er rammi stjórnskipunar lżšveldisins. Ef aš algert hrun, bęši efnahagslegt sem og stjórnskipulegt er ekki tilefni til endurskošunar žess grunns sem lög og stjórnskipun byggir į – hvenęr er žį tilefni til žess?

Viš viljum (flest okkar) aš višlķka ašstęšur skapist ekki aftur, sem leitt geti til žvķlķkra hörmunga og ķslenska žjóšin hefur nś žurft aš vitna. Ég vil meina aš sökin liggi, aš stęrstum hluta til, ķ žvķ hvernig Alžingi ķslendinga starfar og hvernig framkvęmdar- og löggjafarvaldiš er samtvinnaš. Ég er m.ö.o. aš segja aš samžjöppun valds sé meginorsökin fyrir žvķ hvernig fyrir okkur er nś komiš. Til aš koma ķ veg fyrir samžjöppun valds, og til aš skżra hver mį hvaš, hver skal gera hvaš, og hver įkvešur hvaš – žarf stjórnarskrįrbreytingu. Til aš tryggja valddreifingu og til aš skilgreina hver fer meš hvaša vald var upphafleg hugmynd meš stjórnarskrįm, "grundlove" og "constitutions". Žaš er óhrekjanlegt aš valdastošir ķslenska lżšveldisins eru óheppilega samtvinnašar og žvķ žarf aš breyta aš mķnu įliti og žvķ fyrr žvķ betra. Alžingismenn hafa sagt ķ ręšustól aš alžingi sé ķ gķslingu framkvęmdarvaldsins (rķkisstjórnarinnar) og forseti Ķslands hefur bent į opinberlega aš ķ raun sé dómsvaldiš einnig undir ęgisvaldi rįšherra žar sem rįšherra skipi dómara.

Ef grannt er skošaš sést aš sś stjórnarskrį sem viš nś bśum viš er lķtiš annaš en, svona žykjustu eftirhermuplagg, af bandarķsku stjórnarskrįnni meš viškomu ķ gegnum žį dönsku. Žaš voru nżlendubśar ķ Noršur Amerķku og svo Frakkar sem rišu į vašiš meš lżšręšiskröfur og tryggšu įunninn įrangur meš stjórnarskrįm. Ķ bandarķsku Stjórnarskrįnni er talaš um žrķskiptingu rķkisvaldsins į mjög skżran hįtt. Hver valdastoš er skżrš ķ einni grein. Žingiš setur lög, forseti sér um framkvęmd laga og hęstiréttur dęmir ķ mįlum. Žegar veriš var aš losna undan einveldi ķ Evrópu tóku menn miš af bandarķsku Stjórnarskrįnni en konungar Evrópu voru ekki viljugir til aš lįta algerlega af völdum eša missa sinn sess ķ žjóšfélaginu. Žess vegna voru evrópsku Stjórnarskrįrnar yfirleitt settar žannig upp aš konungur ķ viškomandi landi er valdhafi (setur lög og sér um framkvęmd laga) en hann fer annašhvort meš žetta vald ķ samvinnu viš löglega kjöriš žing žegnanna eša konungurinn hreinlega felur žingi aš framkvęma valdsviš sitt. Žetta į sér aušvitaš langa sögu réttindabarįttu žegnanna og veršur ekki fariš nįnar śt ķ žį sįlma hér, en rétt er aš hafa žetta ķ huga žegar viš erum aš lesa ķslensku Stjórnarskrįnna. Hśn byggir aš stęrstum hluta til į žeirri dönsku eins og mönnum er kunnugt, sem aftur byggši, aš minnsta kosti aš hluta til, į žeirri bandarķsku. Stór hluti dönsku stjórnarskrįrinnar fer ķ aš śtlista valdaskiptingu konungs og žings. Hver geti veriš konungur o.s.frv.

Žegar ķslenskir stjórnmįlamenn settust nišur til aš semja nżju lżšveldi stjórnarskrį hefši veriš heillavęnlegra aš fara beint eftir žeirri bandarķsku en aš vera aš gera śtdrįtt śr žeirri dönsku. Svo illa tókst til aš forseti, sem ķ žeirri bandarķsku fer meš framkvęmdarvaldiš, varš ķ žeirri ķslensku einhverskonar konungsķgildisfķgśra. Sem slķkur er hann, eins og danski konungurinn undirliggjandi valdhafi en, ķ raun, valdalaus žar sem hann felur öšrum vald sitt eša eins og segir ķ stjórnarkrįnni: “Forseti lżšveldisins er įbyrgšarlaus į stjórnarathöfnum” (11. grein) og “Forseti lętur rįšherra framkvęma vald sitt” (13. grein).

Eins og viš sjįum, žegar viš berum saman hina ķslensku og dönsku Stjórnarskrį, var veriš aš bśa til óžarfa fķgśru ķ ķslensku stjórnarskrįnni til žess eins aš taka frį henni hin raunverulegu völd rétt eins og veriš var aš taka frį konungum Evrópu žeirra raunverulegu völd og fęra til fólksins.

Žaš er eins og ķslendingar hafi gersamlega misskiliš hvaš raunverulega var aš gerast śti ķ hinum stóra heimi og heft inn ķ Stjórnarskrįnna forseta sem var valdalaus, vegna žess aš žeir hefšu engan konung til aš taka völdin af, vegna žess aš ķslendingar voru aš semja sér Stjórnarskrį, til žess aš losna undan valdi hins danska konungs.

Žaš er mér allavega ljóst, (vegna ofanritašs og annarra hluta) aš hin ķslenska Stjórnarskrį er ekki góš. Tilraunir Alžingis til aš bęta žar um hafa lķtinn įrangur boriš. Žegar litiš er til žess, og žeirrar óskar um aš ašstęšur hér į landi raunverulega breytist ķ įtt til meira réttlętis og skżrari stjórnarhįtta, žį žykir mér ekki seinna vęnna aš taka allverulega til ķ okkar grunnlögum og setjast nś nišur og semja višeigandi Stjórnarskrį sem sįtt getur veriš um. Tķminn er einmitt nśna aš mķnu mati. Hér er ekki um gęluverkefni aš ręša heldur aškallandi mįl sem leggur grunnin aš žeirri tiltekt og žeirri sįtt sem žarf aš eiga sér staš eftir hiš alvarlega hrun sem žjóšin hefur vitnaš.

 

Meš ósk um gott og farsęlt stjórnlagažing – lifiš heil.

 

Žór L. Stiefel


25 dagar til stefnu – og enn er ekkert aš gerast.

Mér er fariš aš žykja fyrirhugaš stjórnlagažing og kosningar til žess vera lżsandi fyrir žessa rķkisstjórn sem nś situr. Žetta lżtur śt fyrir aš vera eitt allsherjar, vanhugsaš klśšur, eins og nįnast allt sem žessi gęfulausa og getulausa stjórn tekur sér fyrir hendur. Kosiš veršur žann 27. nóvember nęstkomandi, eša eftir 25 daga og enn er ekkert fariš af staš af hįlfu hins opinbera hvaš varšar umręšu eša kynningu į mįlefninu eša frambjóšendum!!!

 

Af hverju er rķkisfjölmišillinn ekki undirlagšur ķ umręšužįttum um stjórnarskrįrmįlefni, mikilvęgi žeirra, samanburš og fręšslu? Žaš er ekki nóg aš boša til stjórnlagažings – žaš žarf aš skapa umgjörš um mįliš og žaš er į borši rķkisstjórnarinnar.

 

Žetta er eins og žessi blessušu skjaldborg – žaš var talaš og talaš um hana į sķnum tķma en žaš er ekki nóg. Nś hafa forrįšamenn rķkisstjórnarinnar meira aš segja višurkennt aš žau skjaldborgarśrręši sem žó eru ķ boši hafi veriš illa kynnt og ef til vill ekki veriš nęgjanlega skżr og haldgóš fyrir žį sem žau žurftu. Žessu skyldi ekki vera eins fariš meš žetta stjórnlagažing? - illa aš žessu stašiš og vanhugsaš frį byrjun?

 

Žetta er fariš aš vera įkaflega pķnlegt fyrir rįšamenn žessarar žjóšar. Žaš er eins og menn sjįi nś eftir öllu saman og vilji gera sem minnst śr žessu žingi, hreinlega žagga mįliš nišur. Enginn ķ stjórnsżslunni viršist hafa hugsaš mįliš til enda og žaš kom žessum gįfumönnum jafn mikiš į óvart hversu margir bušu sig fram og žaš aš bankarnir hrundu į sķnum tķma. Žaš er eins og žaš sé įkaflega lķtil hugsun ķ gangi į ęšstu stöšum ķ žessu blessaša landi okkar; žaš er žvķ ef til vill ekki aš undra hvernig komiš er.


Framboš til stjórnlagažings

Jęja góšir hįlsar, ég hef nś įkvešiš aš bjóša mig fram til setu į stjórnlagažingi. Frįbęr žįtttaka žjóšarinnar kemur mér ekki į óvart og er, mér allavega, glešiefni.

Gagnrżnin, sem heyrst hefur, aš žetta geti fariš aš snśast um fręgšarsólir og popślisma į viš rök aš styšjast, en žannig er žaš nś einu sinni ķ mannlegu samfélagi. Žaš į ekkert sérstaklega viš framboš til stjórnlagažings. Žess vegna er stór hluti alžingismanna fyrrverandi fjölmišlafólk, eša žekktir ķžróttamenn o.s.frv.

Žaš litla sem ég hef getaš kynnt mér stefnumįl annarra frambjóšenda bendir mér į aš nokkur meginmįl séu nįnast samhljóša og sżni žar meš tķšarandann ķ samfélaginu og sé žar meš hęgt aš tślka sem kröfu žjóšarinnar. Mér sżnist flestir hafi aukiš vęgi žjóšaratkvęšagreišslna į sinni stefnuskrį (skyldi engan undra), aušlindir ķ almannaeigu (skyldi engan undra), og skżrari ašgreiningu framkvęmdarvals og löggjafarvalds (og skyldi engan undra).

Žessi žrjś atriši eru veigamestu žęttirnir ķ žvķ aš endurgera og bęta ķslenskt žjóšfélag, og koma ķ veg fyrir óstjórn, óréttlęti og spillingu undanfarinna įra og įratuga. Jį, og žau eru öll į minni stefnuskrį einnig ;-)

Žaš eru nokkur önnur atriši sem ég vil einnig berjast fyrir aš séu sett ķ stjórnarskrį Ķslands.

Žar vil ég nefna jafnt atkvęšavęgi. Ég sętti mig aldrei viš aš ķbśar ķ einum landshluta hafi meira atkvęšavęgi en ķbśar ķ öšrum – žaš strķšir gegn öllum lżšręšisprinsippum.

Ķ rökréttu framhaldi af žvķ vil ég aš landiš verši eitt kjördęmi. Žaš leysir żmsan vanda, eins og til dęmis kjördęmapot og žaš gerir framkvęmd kosninga aušveldari (viš losnum viš uppbótaržingmenn og atkvęši falla sķšur dauš). Kosningar til stjórnlagažingsins eru įhugaverš tilraun ķ žessa įtt og munu, vonandi og vęntanlega, sżna fólki fram į, ekki bara kosti slķks kerfis, heldur einnig hversu rökrétt, réttlįtt og framkvęmdarlega aušveld žaš ķ rauninni er (hugsiš žetta bara – viš erum ekki nema tęplega 230 žśsund į kjörskrį, sem telst nś frekar lķtiš kjördęmi śti ķ hinum stóra heimi). Aš skipta Ķslandi upp ķ kjördęmi eru leifar frį gamalli tķš, žegar samgöngur voru verri og samskiptamįtar fęrri og hęggengari. Allir sem hugsa žetta af sanngirni og śt frį hreinni framkvęmdahagssżni hljóta aš višurkenna aš litla Ķsland, meš sinni fįmennu žjóš žarf ekki nema eitt kjördęmi.

Žessu tengt, vil ég tryggja rétt einstaklinga til aš bjóša sig fram til Alžingis. Ég vil aš einstaklingar geti, į sama hįtt og žeir geta nś bošiš sig fram til forseta ķslenska lżšveldisins, bošiš sig fram til setu į Alžingi ķslendinga. Margt hefur veriš rętt og ritaš um lżšręšisskekkju flokkakerfisins. Hvernig samningsmoš og hrossakaupmennska viš stjórnamyndanir geri kosningar til Alžingis aš hįlfgeršum skrķpaleik. Ofurvald flokksformanna ęttu aš vera öllum ķslendingum óžęgilega kunn. Ég veit aš ķ öllum flokkum er aš finna hęfa og góša einstaklinga, en ég veit jafn vel, aš ķ žessum sömu flokkum er aš finna meingallaša einstaklinga sem eiga ekkert erindi į lżšręšissamkundu sem vill rķsa undir nafni. Ég vil velja einstaklinga, en ekki flokka til setu į Alžingi ķslendinga.

Til aš gera žennan pistil ekki of langan vil ég segja stašar numiš aš sinni. Ég mun gera ķtarlegri grein fyrir žessum mįlum, sem og geta annarra mįla sem ég tel ekki sķšur mikilvęg ( eins og vęgi einkaeignaréttarins, vęgi forseta lżšveldisins, vęgi almannahagsmuna, įbyrgš rķkisins, skilgreining rķkisins og rķkisborgararéttar) į sķšari stigum.

 

Lifiš heil.

Žór L. Stiefel

 


Til vopna

Eldra fólk varš fyrir fólskulegri įrįs ķ kvöld. Ég kenni vanhęfum lögregluyfirvöldum um. Ofbeldi er, ķ raun, lišiš. Ofbeldismenn vita aš žeir komst upp meš ofbeldi. Lögregla gerir lķtiš sem ekkert. Lögregluyfirvöld eru gersamlega lömuš. Žetta vita ofbeldismenn. Ef aš lögregla gerir svo mikiš sem aš rannsaka mįl, žį vita ofbeldismenn aš litlar lķkur eru į žvķ aš žeir séu dęmdir. Og ef svo ólķklega vill til aš menn verši nś dęmdir žį er undir hęlinn lagt aš menn sitji inni. Aš sitja inni ķ ķslensku fangelsi er žar aš auki grķn og ķ žvķ felst enginn fęlingarmįttur. Flestir ofbeldismenn eru “eignalausir” og žvķ er ekki hęgt aš lįta žį borga fé fyrir glępi er žeir fremja; fjįrsektir ofbeldismanna lenda į skattborgurum.

Žetta “réttarķki” sem viš bśum viš er grķn. Žaš er gersamlega vanhęft til aš taka į ofbeldi og glępum yfirleitt. Žess vegna er žaš kerfi sem viš bśum viš ekki nothęft til aš verja borgarana. Viš getum alveg eins lagt lögreglu og dómstóla nišur. Ég legg til aš menn vopni sig og geri sig ķ stakk bśna til aš verja sig sjįlfa og fjölskyldur sķnar. Ekki gerir lögreglan žaš. Ég veit žaš žvķ inn į heimili mitt var rįšist fyrir fimm mįnušum og lögregla hefur ekki sinnt mįlinu žrįtt fyrir aš ég hafi kęrt daginn eftir innrįsina.

Žetta eru klįr skilaboš til ofbeldismanna. Žaš er allt ķ lagi aš rįšast į almenna borgara. Žeir eru aušveld brįš. Ég mana žig lesandi góšur: “faršu į sjįlfsvarnarnįmskeiš, vopnastu og vertu tilbśin ķ aš verja žig – lögreglan į Ķslandi gerir žaš ekki. Hśn fęr ekki borgaš fyrir žaš og hśn hefur ekki mannafla til žess. Löggęsla į Ķslandi er įlķka fįrįnlega hjįkįtleg og fjįrmįlaeftirlit og önnur embętti žessa lands.  


AGS óttast mjög efnahagsstöšugleika

Žaš er ekkert óešlilegt viš žaš aš fólk velti žvķ fyrir sér, nś žegar gjaldžrotahrina fer um heimsbyggšina, hvernig į žvķ standi aš į einum tķma flęši allt ķ ódżru lįnsfé en sķšan sé eins og žaš hverfi skyndilega. Akkśrat nśna er Grikkland ķ umręšunni vegna hugsanlegs gjaldžrots. Hvernig stóš į žvķ aš Grikkland skuldsetti sig svo mikiš aš žaš stendur nś į barmi gjaldžrots? Ķ raun eru fjölmörg rķki stórskuldug. Til samanburšar viš grķska rķkiš sem skuldar 113% af sinni žjóšarframleišslu, žį skuldar ķslenska rķkiš 95%, ķtalska rķkiš 115%, japanska rķkiš 192%, bandarķska rķkiš 87%, breska rķkiš 68% og  portśgalska rķkiš 75%, svo fįein séu nefnd.

Ég ętla ķ žessum pistli aš śtskżra, į mannamįli, hvernig stendur į žvķ aš fjįrhagur heimsins er aš fara fjandans til. Bara svo aš ekki sé hęgt aš saka mig um einhverja svartsżni eša vitleysu, žį ętla ég aš byrja į žvķ aš vitna beint ķ skżrslu Alžjóša gjaldeyrissjóšsins um alžjóša efnahagsstöšugleika frį įrinu 2010:  

 

“With the global economy improving (see the April 2010 World Economic Outlook), risks to

financial stability have subsided. Nonetheless, the deterioration of fiscal balances and the rapid

accumulation of public debt have altered the global risk profile. Vulnerabilities now increasingly

emanate from concerns over the sustainability of governments’ balance sheets. In some cases, the

longer-run solvency concerns could translate into short-term strains in funding markets as investors

require higher yields to compensate for potential future risks. Such strains can intensify the shortterm

funding challenges facing advanced country banks and may have negative implications for a

recovery of private credit.” Global Financial Stability Report p. 11.

 

Fyrir ykkur sem skiljiš ekki stofnana ensku žį er hér veriš aš segja aš žó aš alžjóša hagkerfiš hafi skįnaš, žį hafi efnahagsstöšugleiki minnkaš (takiš eftir žvķ aš sagt er: risks to financial stability have subsided, sem žżšir oršrétt: hęttan į enfahagslegum stöšugleika hefur minnkaš ?!? – jį žetta er lišiš sem hefur efnahag ķslendinga nś ķ höndum sér og var einhver aš tala um aš ķslendingar kynnu illa ensku?).

Allavega, žį er Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn, OECD, og nokkurnveginn allir sem um efnahagsmįl hugsa, meš įhyggjur af žróun skulda fjölmargra rķkja žessa heims. Žess vegna er veriš aš taka hart į skuldamįlum, til dęmis grikkja, og žaš lagt hart aš rķkjum aš laga fjįrlagahalla sem allra fyrst.

En hvernig stendur į žvķ aš žjóšir heims skulda svo mikiš ķ dag aš žaš horfir til svo mikilla vandręša?

Lķtum ašeins į žróun rķkisskulda undanfarna įratugi.

 publicdebt.jpg

 

Eins og sést į žessu grafi žį hefur mešaltal rķkisskulda veriš aš hękka jafnt og žétt frį mišjum įttunda įratugnum (sjįiš aš žaš stefnir ķ algert óefni hjį G7 rķkjunum). Viš sjįum aš skuldirnar fóru nišur frį 1950 en žį  var veriš aš vinna į strķšsskuldum vegna sķšari heimsstyrjaldarinnar. Eftir mišjan įttunda įratuginn fara skuldir svo hratt vaxandi. Hvers vegna er žetta svo?

Įriš 1987 skipaši bandarķskur forseti aš nafni Ronald Reagan nżjan sešlabankastjóra, mann aš nafni Alan Greenspan. Sį mašur hefur sķšan žį haft stjórnun efnahagsmįla Bandarķkjanna, og žar meš jaršarinnar į sinni könnu. Žaš er meš ólķkindum hversu lķtil gagnrżni hefur veriš į mótsögnina sem felst ķ efnahagsstżringu sešlabanka Bandarķkja Noršur Amerķku. Žar ķ landi er almennt bošuš hin svo kallaša “Laissez-faire” stefna ķ efnahagsmįlum. Hśn gengur śt į aš markašurinn eigi aš finna jafnvęgi og allar žvingašar ašgeršir muni koma sér illa fyrr eša sķšar. Samt sem įšur hefur enginn séš įstęšu fyrir žvķ aš setja spurningarmerki viš žaš aš vaxtastig ķ bandarķkjunum (og žar meš heiminum öllum) er handstżrt af sešlabanka bankarķkjanna. Greenspan žessi notaši vaxtastig sem hagstjórnartęki alla sķna tķš sem sešlabankastjóri. Vextir eru ekkert annaš en verš į peningum og vekur žaš mér alveg óendanlega furšu aš verš į öllu eigi aš įkvaršast į markaši – nema verš į peningum! Samt var žaš markmiš meš fljótandi gengi gjaldmišla heimsins aš lįta verš gjaldmišlanna rįšast į mörkušum.

Viš skulum nś įtta okkur į žvķ sem er undirliggjandi ķ hagkerfum heimsins, og žį sérķlagi hagkerfum vesturlanda. Undanfarna įratugi hefur framleišsla veriš aš fęrast frį vesturlöndum til landa žar sem ódżrara vinnuafl er aš finna. Žetta hefur ešlilega kallaš į atvinnuleysi į vesturlöndum. Atvinnuleysi kallar svo aftur į tvennt: ķ fyrsta lagi minnkandi kaupmįtt og žar af leišandi minni hagvöxt og svo ķ öšru lagi aukin śtgjöld rķkisins vegna velferšarmįla į sama tķma og rķkiš fęr minni skatttekjur vegna minni veltu.

Greenspan sešlabankastjóri var mašur meš ofurtrś į žvķ sem kallaš er ķ hagfręšunum “monetary policy” eša peningastefnu. Hann hugsaši sem svo: “Ef aš hagvöxtur hefur minnkaš, veršur aš auka hann į nż. Til aš auka hagvöxt žarf aš hvetja fólk og fyrirtęki til aš fara ķ framkvęmdir. Til aš gera fólki og fyrirtękjum žaš kleift žarf aš veita žeim ašgang aš ódżru fjįrmagni. Žess vegna mun ég lękka vexti svo aš žaš sé eftirsóknarvert aš taka lįn til aš standa ķ framkvęmdum, sem mun veita fólki vinnu og skapa hagvöxt.”

Žetta er allt gott og rétt – svo langt sem žaš nęr.

Žaš sem er aš ķ žessari jöfnu er aš framleišslan var farin śr landi. Žaš voru ekki lengur framleiddir ķžróttaskór, bķlar, hśsgögn, skip eša jafnvel hugbśnašur ķ Bandarķkjunum. Lįnin sem tekin voru til aš setja į stofn fyrirtęki voru ašallega ķ žjónustu og žį viš innanlandsmarkaš. Žaš getur veriš aš žaš męlist ķ hagvexti ef aš bandarķkjamenn klippa hvern annan og snyrta en žaš eru ekki žjóšartekjur. Rķki eru ekkert öšruvķsi en fyrirtęki eša heimili, žaš žarf aš kaupa eitthvaš inn og ķ stašinn žarf aš selja eitthvaš. Undanfarna įratugi hafa vestręnar žjóšir žurft aš flytja inn ę meira af žeim išnašarvörum sem žęr nota. Sś var tķšin aš nįnast allir bķlar ķ Bandarķkjunum voru framleiddir žar en nś hefur dęmiš snśist viš. Sama mį segja um fatnaš, hśsgögn, raftęki og yfirleitt allt žaš sem hęgt er aš framleiša ódżrar annars stašar en ķ Bandarķkjunum. Žetta er afleišing hnattvęšingarinnar. Og rétt eins og į heimilunum žį er freistandi fyrir rķki aš taka lįn žegar meira er keypt inn en selt śt. Ef ķ ofanįlag hęgt er aš fį helling af ódżru lįnsfé ķ boši Alan Greenspan, nś žį er žaš ekki spurning. Lįn voru tekin og įhyggjur af endurgreišslu geymdar žar til sķšar.

Nś er komiš aš skuldadögum. Nś fęr Grikkland, Ķsland, Śkraķna, Portśgal og öll hin ekki lengur ódżrt lįn. Nś žurfa rķkin aš afla fyrir žvķ sem žau eyša. Nś eiga rķkin um tvennt aš velja – skera nišur eša hękka skatta. Velkomin į fętur!


Eigiš fé žér?

 

Frį eiginfjįržętti A dragast eigin hlutabréf (stofnfjįrbréf ķ tilviki sparisjóša),

višskiptavild og ašrar óefnislegar eignir og tap og samžykkt aršsśthlutun. Ķ

įlyktunum rannsóknarnefndar Alžingis ķ kafla 11.2.12, žar sem fjallaš er um

reikningsskil bankanna og ytri endurskošun žeirra, er žvķ lżst aš veigamikil

rök leiši til žeirrar nišurstöšu aš draga hafi boriš lįn, sem einvöršungu

voru tryggš meš veši ķ eigin hlutabréfum, frį eigin fé fjįrmįlafyrirtękis

samkvęmt reglu 5. mgr. 84. gr. laga nr. 161/2002.5 Žessi sjónarmiš eru

jafnframt reifuš ķ rammagrein um tślkun į žvķ hvaš teljist til eigin hlutabréfa. Bls. 10, 3. bindi

Er žar sérstaklega horft til žess aš ef eigin hlutir, sem teknir hafa veriš aš veši

gegn lįnum, eru ekki dregnir frį innborgušu hlutafé lķtur śt fyrir aš eigiš

fé viškomandi fjįrmįlafyrirtękis sé hęrra en žaš raunverulega er ef į žaš reynir. Bls 11, 3. bindi.  Feitletranir mķnar.

 

Ķ žessari tilvitnun, śr skżrslu rannsóknarnefndar Alžingis, er rannsóknarnefndin beinlķnis aš tala um aš stjórnendur įkvešinna fjįrmįlafyrirtękja hafi brotiš lög, į žeim tķma er skżrslan tekur til. Žaš er sem sagt veriš aš segja aš žaš sé ekki löglegt aš banki geti haft įhrif į veršgildi eigin hlutabréfa, meš žvķ aš skapa eftirspurn eftir žessum bréfum, meš žvķ aš lįna sjįlfur fyrir kaupum į žessum sömu bréfum, gegn engum vešum öšrum en ķ bréfunum sjįlfum, og draga žaš svo ekki frį eigin fé bankans.

Į mannamįli žżšir žetta aš žaš er ólöglegt aš fyrirtęki hafi įhrif į verš (eftirspurn) eigin hlutabréfa meš žvķ aš lįna fyrir hlutabréfunum meš veši ķ bréfunum og bókfęra žaš sķšan sem eign (eigiš fé) en ekki skuld. Bankinn į, aš sjįlfsögšu, žegar į reynir, sjįlfur hlutabréfin; žó formlega sé bśiš svo um hnśtana aš einhver annar sé skrįšur fyrir žeim. Fjįrmįlafyrirtękiš į aš draga eigin hlutabréf frį eigin fé en hér stofnušu fyrirtękin bara til mįlamyndagjörnings til aš fara į svig viš lögin. Ef žś hagar mįlum svona ertu ķ raun aš ljśga į tveimur vķgstöšvum.

Ķ fyrsta lagi meš žvķ aš hafa įhrif į verš félagsins meš žvķ aš skapa falska eftirspurn og ķ öšru lagi meš žvķ aš segja aš félagiš sé betur stętt en žaš ķ rauninni er meš žvķ aš falsa eiginfjįrstöšuna.

Ég held aš viš séum flest öll sammįla žvķ, nema žį fyrrverandi stjórnamenn fjįrmįlafyrirtękjanna aš sjįlfsögšu, aš žessi hįttur sé afar óešlilegur svo ekki sé meira sagt. Žaš veršur gaman aš fylgjast meš žvķ žegar žeir reyna aš snśa sig śt śr žessu fyrir dómstólum.

Viš sjįum nś aš žaš var mikill hvati fyrir stjórnarmenn aš standa svona aš mįlum žar sem žetta hafši bein įhrif į launakjör žeirra ķ gegnum bónusgreišslurnar. Žetta sama er aš gerast śti ķ hinum stóra heimi og eru mįlin um Lehman bankann, undirmįlslįnin og nś sķšast Goldman Sachs einungis toppurinn į ķsjakanum. Ég vona nś aš menn fari aš įtta sig į žvķ aš kaupaukar, bónusgreišslur og aršsemiskröfur eru nś ekki alveg eins mikil "tęr snilld" eins og af er lįtiš, žegar grannt er skošaš.

 

 

p.s

Ķ grunninn eru bókhaldsreglurnar žannig aš žegar fyrirtęki gefur śt (selur) hlutabréf ķ sjįlfu sér, žį skuldar fyrirtękiš žeim sem keypti bréfin nafnverš bréfanna. Hjį ķslensku fjįrmįlafyrirtękjunum viršist snśningurinn hafa veriš žannig: Fyrirtękiš gefur śt bréf og skapar viš žaš skuld, en į mešan bréfin eru ekki seld žį į fyrirtękiš bréfin į móti skuldinni og nettóstašan er óbreytt. Sķšan ”lįnar” fyrirtękiš einhverjum fyrir kaupverši bréfanna og viš žaš myndast eign ķ bókum félagsins.

Fyrirtękin voru ķ raun aš bśa til peninga. Viš vitum flest öll aš veršmęti hlutafélags eykst ekki viš žaš eitt aš geta śt fleiri hlutabréf. Eigiš fé žess eykst ef aš bréfin eru seld, en skuldir fyrirtękisins aukast į móti. Viš sjįum, hins vegar, aš viš žennan snśning (aš lįna fyrir kaupum į bréfum ķ sjįlfu sér meš vešum ķ bréfunum) žį hefur eiginfjįrstašan batnaš.

Žaš sem rannsóknarnefndin er aš benda į aš sé ólöglegt er aš, ef aš bréfin eru ”seld einhverjum” (ķ raun lįnuš), meš engum vešum öšrum en ķ bréfunum sjįlfum, žį beri aš lķta svo į aš bréfin séu enn ķ eigu félagsins og žvķ beri aš draga žau frį eiginfjįrstofni eins og lög gera rįš fyrir; žaš er talaš um įbyrgš og hugsanlegan fjįrhagslegan skaša ef eignin rżrnar. Žaš er svo augljóst aš veriš er aš standa ķ žessu einungis til aš lįta svo lķta śt aš meira eigiš fé sé til stašar en raunin er – og žaš er aš ljśga til um stöšu fyrirtękisins og žaš er ólöglegt. Skįk og mįt ;)

Lķtum į žetta ķ hnotskurn śt frį sjónarhorni bankans:

Hlutabréf eru gefin śt

Hlutafbréf = skuld

Ónefndur Holding (ÓH) fęr lįnaš X-krónur (fyrir bréfunum) = eign

(ÓH) kaupir bréfin (fyrir peningana sem hann var aš fį lįnaša) = skuld

Eftir stendur X-krónur (žaš sem bréfin voru seld į) ķ bókum félagsins sem aukiš eigiš fé žó ekkert utanaškomandi fé hafi runniš inn ķ bankann.

Bankinn į nś skuldavišurkenningu frį (ÓH), en skuldar į móti hlutabréfin. Žaš sem er ašalatriši er aš žaš sżnist eins og bankinn hafi aukiš eigiš fé sitt um og X-krónur (söluandvirši bréfanna), žó ķ rauninni hafi engir peningar komiš ķ kassann og bankinn į ķ raun enn bréfin, žar sem ekkert hefur veriš greitt fyrir žau og allt lįnaš meš 100% vešum ķ bréfunum.

Viš sįum svo į sķšustu metrunum hvar bankarnir (sérstaklega Kaupžing) hreinlega afskrifaši žessar skuldir Óhįanna um leiš og virši bréfanna hrundi. Žaš er ķ sjįlfu sér einnig ólöglegt žar sem stjórnendur félaganna voru žar meš aš gefa eignir félaganna; eitthvaš sem žeir hafa ekkert leyfi til og ętti aš vera algerlega frįleitt aš gera. Žeir afskriftargjörningar sanna meira en allt annaš hversu mikil sżndarmennska žessi "lįna-sala" ķ rauninni var, og er ķ rauninni višurkenning stjórnendanna į markašsstżringu og veršfölsunum.

 

 

 


« Fyrri sķša | Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband